- Kalendar događanja
- 19. listopada 2013.
Promocija romana Dinka Telećana
U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, u srijedu 30. listopada u 20 sati, nagrađivani prevoditelj, pjesnik i putopisac Dinko Telećan predstavio je svoj prvi roman Dezerter (Algoritam, 2013). Ovaj višejezični roman virtuoznog stila povezuje Zadar, španjolsku Córdobu i marokanski Fez. No i to je samo jedna linija putovanja na koje je pošao glavni junak Boris - "u potrazi za samim sobom". Drugu liniju povlači njegov prijatelj Miro: Zagreb, Istambul, Iran, Indija, Šri Lanka... Pročitajte tekst o tom događaju!
U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, u srijedu 30. listopada u 20 sati, nagrađivani prevoditelj, pjesnik i putopisac Dinko Telećan predstavio je u Gradskoj knjižnici Umag svoj prvi roman Dezerter (Algoritam, 2013). Ova književna večer organizirana je u suradnji sa Srednjom školom „Vladimir Gortan“ iz Buja, pa su neki učenici pripremili i kratke intervjue za umaškog gosta.
Ravnatelj Gradske knjižnice Umag Neven Ušumović ukratko je opisao publici strukturu Telećanovog romana: „U ovom romanu brojevi poglavalja nose dodatna značenja, koja prizivaju simboliku različitih sakralnih tradicija. Roman ima dvadeset i osam poglavlja i od osobitog su značenja brojevi poglavlja koji su djeljivi sa četiri i sedam. Ovi brojevi u različitim tradicijama označavaju prag, stupanj unutarnog ispunjenja ili prijelaz na drugu razinu svijesti. Što se tiče samog razvoja zbivanja u romanu, nakon nekoliko pročitanih poglavlja čitatelju je jasno da jednu liniju radnje romana slijedi u neparnim poglavljima, a drugu u parnim. Prva linija uvodi nas u otočku svakodnevnicu glavnog junaka, četrdesetogodišnjaka Borisa, druga linija radnje prati formativno razdoblje glavnog junaka krajem osamdesetih godina: njegovo odrastanje u Zadru, njegov unutarnji otpor svemu onome što se događalo početkom devedesetih, te njegov odlazak u Španjolsku, a zatim u Maroko. Telećanov roman je poput kristalne kugle, on sažima i isprepleće vremenske tokove: neka poglavlja vode nas u prošlost, a druga naznačuju budućnost.“
Autor romana Dinko Telećan naglasio je kako mu je pri pisanju knjige najviše trebalo vremena upravo za struktuiranje, nacrt te imaginativne zgrade koja jedan književni tekst čini romanom. Kada je to postigao, samo pisanje odvijalo se bez većih poteškoća. U svojem opisivanju procesa pisanja, Telećan je potaknuo učenike da se i sami odvaže na književno stvaralaštvo jer ono razvija specifičan vid unutarnje slobode, ali ujedno i daje mogućnost da se životna iskustva transformiraju i artikuliraju na takav način da postanu dostupna i drugima.
U nastavku večeri govorilo se najviše o putopisnoj prirodi ovog romana. Telećan kroz putovanja svojih junaka na originalan način približava publici Španjolsku, Maroko, Indiju, pa čak i Šri Lanku. Međutim, ključna figura ovog romana je figura Povratka, koja kao i sva bitna zbivanja ovog romana ima svoje vanjsko i unutarnje značenje: pripovijeda se naime o povratku glavnog junaka kući, u Zadar, odnosno na neimenovani otok u zadarskom arhipelagu, ali, s druge strane, riječ je prije svega o povratku Sebi, o ponovnom duhovnom rađanju za život. Telećan je naglasio: „Iako se ovaj roman površno može nazvati putopisnim romanom, radi se u osnovi o romanu inicijacije: o unutarnjem sazrijevanju junaka, o promjeni razine svijesti, do koje bi, u idealnom slučaju, trebalo dovesti i čitanje mojeg romana.“
Na samom kraju razgovora o Telećanovim književnim iskustvima govorilo se o prevođenju, o izazovima i poteškoćama koje ono krije. Naime, upravo je višejezičnost ovog romana primjer kreativnog pristupa različitim književnim i dijalektalnim govorima! „Prevođenje je specifična duhovna disciplina, koja zahtijeva veliki trud, ali pri tome je književni prevoditelj u mogućnosti da svojim radom, koji se ponekad približava koautorstvu, posreduje publici svog kulturnog kruga stvaralaštvo najvećih umova svjetske književnosti.“ rekao je Telećan, prevoditelj Borgesa, Murakamija, Sabata, Džubrana, Eagletona,Thoreaua...