• Classifiche
• 21 Febbraio 2008

LE RIVISTE

Za gurmane putovanja: Meridijani, Hrvatska revija, Drvo znanja, UNAterra, National geographic i Geo. Svi navedeni časopisi obiluju iznimno kvalitetnim, stručnim i zanimljivim reportažama, kako gradova i različitih predjela, tako i zemalja ili kakvih specifičnih područja s obzirom na određene prirodne karakteristike (parkovi prirode, spilje, rezervati i sl.). Pored toga, svaki od navedenih časopisa nudi još obilje tekstova koji se dotiču teme ovisno o temeljnoj orijentaciji. National geographic je, pretpostavljamo, najpoznatiji. Iako ga ne primamo stalno, nekolika godišta nudi puno materijala za uživanje i obrazovanje jer to nisu „sezonske“ ni senzacijske teme, već temati koji se ozbiljno i podrobno mjesecima pripremaju, s mnogim podacima, uspoređivanjima, istraživanjima… O ozbiljnosti takvog pristupa dovoljno govori činjenica da je taj časopis nerijetko osnova za nastavu, i to za niz različitih predmeta jer obrađuje mnoga područja: zemljopis, zoologiju, botaniku, ekologiju, astronomiju, povijest, arheologiju, etnologiju, antropologiju, kemiju, fiziku, suvremenu tehnologiju, fotografiju, putovanja, fenomene - iz cijelog svijeta i iz Hrvatske! Meridijani su također vrlo široko postavljeni i moglo bi se reći da su oni hrvatska varijanta National geographica, s obzirom na koncepciju i teme. Pokrivaju zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja i u tom smislu su idealni za dodatno i stalno obrazovanje. Časopis je također zapažen i po iznimno vrijednim i efektnim fotografijama. Sličnu koncepciju samo na „domaćem terenu“ ima i Hrvatska revija, koja kao časopis Matice hrvatske sve teme dovodi u vezu s Hrvatskom i hrvatskim. Teme su visokokvalitetno obrađene, znanstveno i stručno; tematsku osnovu obogaćuju s puno podataka i širokom kontekstualizacijom. Moglo bi se reći da su svi navedeni časopisi namijenjeni svima koji žele učiti, proširiti spoznajna obzorja, upoznati daleke i nepoznate krajeve i običaje ali i svoj zavičaj, uroniti u tajnovite pojave svijeta i čovjeka i odmaknuti se od šturih dnevno-političkih izvješća, a od svog okoliša i života stvoriti ljepše i pametnije točke/priče. Geo spada među mlađe časopise s osnovnom intencijom upoznavanja i razumijevanja svijeta. Pored uobičajenih reportažnih priloga o najneobičnijim krajevima svijeta, ljudima i pojavama - od kojih su mnoge ekskluzivne - Geo se bavi i psihološkim temama. Ključne se teme često tiču psihološkog i socijalnog čovjekovog razvoja te mnogih vrludavosti čovjekova unutarnjeg života: Što naš mozak radi dok spavamo, Zašto se zaljubljujemo, Zašto samujemo, Stupnjevi tjelesne, duhovne i socijalne zrelosti djece, Imunološki sustav, Istine o dijetama… Kao i svaki časopis koji drži do sebe, i Geo iznimnu brigu polaže na kvalitetu i umjetnički dojam fotografija.  Drvo znanja slovi kao časopis za učenike premda već podnaslovom - više od časopisa - sugerira odmak od te uobičajene i sužene odrednice. Teme su doista šarolike i vrlo zanimljivo obrađene, tekstovi iznimno tečni i čitljivi  unatoč obilatoj uhranjenosti podacima i informacijama. Enciklopedijska raskoš tema i njihova podrobna obrada ovaj časopis čini privlačnim za široki čitateljski krug: od onih koje zanima priča o podrijetlu krumpira ili svili, Goyinog slikarstva, hipi pokreta, alternativnih pogona automobila, do znamenitosti poput Taj Mahala, najviših građevina svijeta, pisaca, pojava poput najvećih lavina ili pak parazita na čovjeku. Uz svaki broj ide i poklon - dvd s filmom.  UNAterra, nadalje, primarno obrađuje teme koje se tiču zdravog života i okoliša. U tom smislu zastupljena su područja od psihologije do ekologije (Čišćenje samog sebe, Snovi govore tko smo, Joga: asane za zdravlje, Seks za zdravlje, Reportaža s Neretve, Park prirode Papuk, Filozofija ekološke krize, Egzotične vrste u Jadranu…). Bliže potonjem, valja navesti i časopise koji su sasvim u eko znaku: Eko revija i Ecologica. Tu možete pronaći teme od ekopoljoprivrede do ekopedagogije; sve što se tiče suživota s prirodom: od načina gradnje obiteljskih kuća do biljnog svijeta u svom prirodnom staništu, ali i u vrtu i kuhinji. Tragom prirodnog logično stižemo i do časopisa Priroda, inače najstarijeg hrvatskog časopisa koji izlazi još od 1911. godine. Priroda je definirana kao mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i na tome radi već gotovo stoljeće. Stoga, botanika, zoologija, geomehanika, astronomija, veze prirode i društva, ovdje su doista najpodrobnije zastupljena područja. Jedno od tih područja - astronomija - ima ipak svoje glasilo: astronomsko-astronautički časopis Čovjek i svemir izdanje je zagrebačke zvjezdarnice i već se dugi niz godina bavi nebesima i svime što se na njima događa… Drugim velikim plavetnilom - morem - bave se dva časopisa: More i Pesca in mare. More je u prvom redu posvećeno nautičarima (časopis je podnaslovljen kao magazin za plovidbu i plovila) te stoga pokriva sve što te morske pustolove zanima: od opreme za plovidbu i ribarenje do podmorske arheologije, reportaža o najskrivenijim uvalama, prilozima iz primorskih konoba pa sve do kolumne suvremenog i jako dobrog pisca Senka Karuze, čovjeka od škoja i mora. Pesca in mare u cijelosti je posvećen ribarenju i plovilima. Gotovo nevjerojatno, ali evo moguće, dapače - postojeće, da ta tema može mjesečno biti aktualna, s nizom priloga i novosti iz svijeta ribolova i nešto malo manje iz svijeta nautike. Po ključu praktičnosti i korisnosti stižemo i do mjesečnika Majstor u kući. Ovo je doista jedan iznimno koristan časopis jer radionički precizno prikazuje kako nešto napraviti, pokrpati, urediti pa čak i skuhati. Od rukotvorina do sasvim ozbiljnih komada namještaja ili stambenih preinaka, od predstavljanja pojedinog alata do ljekovitih i prirodnih pripravaka, sve to možete naći u majstorovim fojima. Stoga, trebate li se pobrinuti o spremniku za kišnicu, klima-uređajima za vruće ljeto, perilici bez vode, vjetrenjačama-suncobranima, kosilicama, vertikalnim vrtovima, drvenim stubištima, ali i o tome kako ćete nositi dijete u marami te kako ekološki djelovati i živjeti, svakako vam je pametno posegnuti za ovim časopisom.
Pored toga, postoji čitav niz praktičnih, korisnih periodičnih publikacija koje nam pomažu u najrazličitijim životnim situacijama, primjerice časopis Bebe upućuje nas što s djetetom, a što s trudnicom (kasnije majkom), prije i poslije djetetova dolaska na ovaj svijet. Doktor u kući obuhvaća niz savjeta i tema koje mogu spriječiti odlazak kod liječnika, jer predlažu prevenciju i prirodan način liječenja, kao i ubrzati odlazak jer se temeljito opisuju pojedine tegobe i simptomi. Ljekovite biljke odličan su dodatak rečenome - želite li živjeti zdravije pa možda i duže, ali svakako bliže (cijeloj) prirodi a ne samo crnoj zemlji. Sa svojim fitofarmaceutskim savjetima i receptima, opisanim vježbama i kulinarskim prijedlozima imate kompletno uputstvo kako duže potrajati. Odnekud, i ne znamo više kako, baštinimo i časopis Kućni ljubimci; za kojeg god se odlučiti, unutra ćete štogod naći. A za one čiji su ljubimci postali kompjuteri i ini aparati redovito primamo Bug (pored nekoliko starih godišta Mreže) i Vidi pa Umažani lako mogu pratiti koji su programi in, a koji out, kako se obraniti od virusa, u čemu je sjaj a u čemu bijeda Viste, koja je digitalna televizija budućnosti, a kako kotiraju laptopovi ili monitori…

Zanimaju li vas suvremene tendencije u umjetnosti, arhitektura i vizualna kultura, sigurno će vas obradovati časopisi Oris i Kontura. Oris je u prvom redu časopis koji promišlja prostor življenja, sa svih aspekata -  od arhitektonskog do političko-psihološkog - a uzimajući u obzir svu širinu i ideje koje suvremena arhitektura posreduje. Izlazi dvojezično, svi su tekstovi paralelno prevedeni i na engleski jezik. Umjetnost u širem smislu predmet je analiza, problematskih članaka, intervjua, različitih prikaza časopisa Kontura. Podnaslovljen kao art magazin, časopis vrlo široko obuhvaća umjetnička područja (fotografija, arhitektura, dizajn, slikarstvo, kiparstvo…) i prakse (performance, eksperimentalni film…) i vrlo podrobno analizira kako estetsku formu/osnovu rečenog tako i njihovo „sučeljavanje“ s ideologijama, društvom, životnim prostorom, poviješću, tj. najrazličitijim identitetima i društvenim vratolomijama. Stoga, u Konturi možete naći tekstove o finskoj fotografiji, razgovor sa Susanom Sontag, studije i priloge o izložbi radova Patti Smith, o novim kustoskim strategijama, o venecijanskim bijenalima, o angažiranosti umjetnosti, o deprezentaciji slike, o novoj metatoeoriji slike… Na slične teme fokusiran je i časopis 15 dana, ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu, s time što u svoj tematsko-interesni krug uključuje i književnost i film te puno širu suvremenu teoriju. Određuje ga i donekle opisuje bavljenje stripom, Blanchotom, francuskim antimodernistima, Teslom, pojedinim filmskim ostvarenjima, Baudrillardom, raslojavanjem književnosti, demokratičnosti pripovijedanja, samopodupirućom stranom književnosti, porobljavanjem književnosti…
Tematski uže, časopis Fotomag bavi se isključivo fotografijom i koncipiran je kao sasvim praktičan vodič kroz svijet fotografije. Pored informacija o fotografskoj opremi, u njemu su zastupljene i reportaže, prikazi različitih stručnih knjiga i fotomonografija. U svijetu umjetnosti ostajemo i dalje uz časopise Kazalište i Frakcija. Kazališna umjetnost u svoj svojoj razvedenosti (dramski tekstovi, prikazi teatroloških izdanja, međunarodna scena, praćenje suvremene domaće produkcije, razgovori s recentnim i ključnim stvaraocima iz kazališnog svijeta, amaterizam, teorija) obuhvaćena je u časopisu Kazalište. Frakcija je, pak, u cijelosti usmjerena na izvedbene umjetnosti i izlazi dvojezično (engl/hrv). Svojim nastojanjima časopis nastoji otvoriti kulturno-politički i umjetničko teoretski dijalog istražujući ciljeve, postignuća i estetiku svih umjetničkih praksi.
Glazbena i filmska umjetnost zastupljene su u časopisima Uncut, Wire, Wam, fROOTS, Hrvatski filmski ljetopis, Hollywood. Wire, doduše, postoji u jednogodišnjem izdanju (12 brojeva), dok Uncut i Wam i dalje redovito pristižu, a Froots smo počeli dobivati od studenog 2007. godine. Wire je engleski časopis koji prati zbivanja u modernoj glazbi: od improvizacije i elektronike do avangardnog roka. Sonic Youth, Pere Ubu, Rob Mazurek, Little Annie, Dr. Octagon, Digital Mystikz, Yellow Swans tek su neka od imena glazbenog svijeta kojima Wire posvećuje svoje opširne i temeljite priloge. Uncut pokriva i glazbu i film, s time što ipak pretežu glazbeni tekstovi (pop/rock/indie/electro/alter). Prateći suvremenu glazbenu produkciju i neprestano osvještavajući referentna mjesta žanrovskog i povijesnog glazbenog utemeljenja, Uncut se nameće kao ključni glazbeni časopis čije kritike i ocjene postaju citatna mjesta u svakom ozbiljnijem glazbenom prosuđivanju. Stoga, na njihovim naslovnicama istaknuta su imena sljedećih velikana: Bob Dylan, Keith Richards, Oasis, The Smiths, Pink Floyd, Patti Smith, Jerry Dammers, Annie Briggs, Lambchop, The Queens Of The Stone Age, Radiohead, R.E.M…. Bogatim izborom recenzija, intervjua, pregleda, top lista, Uncut doista nudi relevantan pregled stanja na platnima/ekranima i u zvučnicima. Froots spada već u specijaliziranije izdanje časopisa. Naime, njegova temeljna orijentacija je world glazba, etno varijante, obrađene i nadograđene, inspiracija folklorom koja je kvalitetno glazbeno upakovana. Hvatajući vibracije sa svih krajeva svijeta, ovaj časopis izgleda kao svojevrsni glazbeno-geografski vodič iliti etnomuzikološka čitanka. Karibi, Mali, Alžir, Balkan, Brazil, Izrael, Senegal, ovdje su prisutni/zanimljivi kao izvori tipičnih glazbenih obrazaca te sastava/glazbenika koji ih na najrazličitije načine posreduju. Vrlo temeljito, široko, ozbiljno, u ovom časopisu je doista posložen cijeli glazbeni svijet… Iz broja u broj redaju se recenzije i predstavljaju novi različiti sastavi, svih boja i tonova - kulturni underground, kako se često folklor zna nazivati. Kroz glazbu kako je predstavljena gotovo da se može govoriti o etnografskom prikazu o krajevima i običajima naroda u kojem je nastala.

Filmska umjetnost neko vrijeme je bila predstavljana i praćena putem časopisa Hollywood, ali kako je prestao izlaziti ostadosmo na Hrvatskom filmskom ljetopisu. No, s obzirom na studioznost i ozbiljnost kojom ovaj časopis razlaže znanja i informacije o filmu, sa sigurnošću možemo reći da je sasvim dovoljan i sasvim pristao za stjecanje vrlo dobrog i vrlo kritičkog uvida u filmski svijet. Intervjui sa suvremenim filmskim umjetnicima, ogledi i osvrti koji analitički i komparativno predstavljaju i rezimiraju čitava razdoblja, stvaralačke poetike, škole, pravce, festivale, čine glavninu sadržaja ovog tromjesečnika.

Društvom u širem smislu bavi se časopis Društvena istraživanja, a jednim njegovim segmentom - medijima - časopis Medijska istraživanja. U tim časopisima, vrlo stručno i vrlo studiozno obrađuju se teme koje zahvaćaju od sociopovijesnih do psihosocijalnih područja, problematizirajući putem njih široki dijapazon društvenih pitanja. Konkretnije, evo nekih naslova/tema koje okupiraju urednike Društvenih istraživanja: Građanski aktivizam u Hrvatskoj, Temeljne osobine ličnosti i neki vidovi političkoga ponašanja, Može li Hrvatska imati konkurentnu obiteljsku poljoprivredu?, Pojava nasilja među djecom s obzirom na spol, dob i prihvaćenost/odbačenost u školi, Spremnost na oprost i pomirenje nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj, Dnevne aktivnosti zaposlenih muškaraca, zaposlenih žena i nezaposlenih žena u Ankari, u Turskoj… Eto, svašta znanstvenike zanima i od mnogočega se čini znanost, ali, sve zajedno izgleda zanimljivo za čitanje, draži kuriozne. Časopis je uvijek tematski koncipiran, a pored toga postoji blok studija te dio za recenzije i prikaze. Medijska istraživanja su slično koncipirana te znanstveno-stručno propituju teme poput, nećete vjerovati, Kako imati dobar seks? Konstrukcija općeg mišljenja i pogleda na seksualnost, ali i Mediji, identitet i imigranti: Arapska satelitska televizija u Italiji, Novinari i njihovu izvori: uloga odnosa s medijima pri upravljanju pristupa novinarskim objavama, uglavnom sve ono što ide u prilog raspravi o novinarstvu i medijima, njihovim društvenim funkcijama i utjecajima.
Neki osjetljiviji društveni rubovi pa i čvorovi tematiziraju se u časopisima poput Gordogana, Europskog glasnika, Libre libere… S obzirom da spomenuti časopisi izlaze neredovito, prikupljamo koje i kako možemo… Gordogan, definiran kao kulturni magazin, dotiče se i obrađuje pitanja zločina, moralna pitanja poput tretmana romskih zajednica, podrobno analizira 1968., pobačaj u Hrvatskoj, izborni zakon, islam - terorizam, gay i lezbijsku scenu u Hrvatskoj… Ali, pored toga, angažiranost i kritika društva prošarani su poezijom, intervjuima s mudrim glavama kakva bješe Derridina, s nekonformistima kakav je Marcel Gauchet, prilozima o kazalištu, recenzijama… Ukratko, moglo bi se reći da se Gordogan, kao i Europski glasnik, redovito svojim tematskim kolosjecima kreće između filozofije i povijesti (a preko psihologije i socioantropologije), propitujući doživljaj pojedinca u našim demokracijama i krizu legitimiteta društava utemeljenih na pravima čovjeka. Europski glasnik, pored predstavljenih sadržajnih domena, redovito objavljuje i pokoje integralno književno djelo. U tome je tajna njegove punašnosti i ciglastosti. A osim toga, doista nastoji predstaviti manje znano ali vrijedno: japanske pripovjedače, korzikanske pjesnike… Libra libera ide još i korak dalje u smislu radikalizacije pojedinih tema, osobito seksualnog liberalizma i virtualnosti sa svim njezinim konzekvencama, egzibicionizma reklama, medija, moći, ideologija, manija i subkulturnih fenomena. Stoga, za čitanje toga časopisa morate biti spremni i svjesni da hodate po rubu: tema i izdržljivosti; mentalne nategnutosti i vizualne podnošljivosti. 
Ovo nije sve. Nastavit ću kada se vratim s puta.